Kategorija: Nekategorisano

Javni oglas za izbor i imenovanje direktora

Konkurs za prijem specijalizanta

Konkurs za prijem specijalizanta

Nargila, šiša (shisha), hookah, ili hubbly-bubbly je  orijentalna  vodena lula, koja ima dugačko savitljivo crijevo putem kojeg do konzumenta dolazi ohlađen duhanski dim koji je aromatiziran dodatkom nekog suhog voća ili  aromama   nekih biljaka. Vjeruje  se da je nargila izvorno nastala u Indiji, a poslije  prenesena u arapske zemlje i Tursku. Koristi se kao sredstvo za uživanje i relaksaciju.

Sva dosadašnja istraživanja o uticaju nargile na zdravlje ljudi, izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje ljudi, najviše na pluća i mozak (respiratorni sistem i  centralni nervni sistem), pogotovo ako se nargila  uzima često ili redovno.Shodno tome, štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata  su još više prisutni, obzirom da se radi o osobama koje su u razvojnom dobu, a uporište u tome se nalazi i u važečim zakonskim  propisima, kojim se maloljetnim osobama   zabranjuje  upotreba legalnih psihoaktivnih supstanci (duhan, alkohol), dok su  ilegalne droge  svakako zabranjene.

Zdravstvene štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i karbon monoksida koji je prisutan kod pušenja nargile u značajno većoj količini od količine  koja se apsorbuje pušenjem obične cigarete duhana.

Štete na plućima se ogledaju u proširenju plućnih alveola (osnovnih funkcionalnih jedinica  procesa disanja), smanjenju elastičnosti njihovih zidova zbog čega dolazi do dužeg zadržavanja štetnih produkata duhana, te smanjene funkcionalnosti plućnog tkiva zbog umanjene ventilacione sposobnosti. Zbog ovog su moguće alergijske reakcije i/ili upalna stanja pluća koja se manifestuju povišenom temperaturom, otežanim disanjem (dispnoa), kašljanjem, malaksalošću, gubitkom apetita i sl. Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile  može biti hronični bronhitis ili ponavljane upale pluća uz neminovni gubitak imuniteta, što je odlična “podloga” za različite mikroorganizme, a posebno bacil tuberkuloze.

Nargila ima stimulativno, relaksirajuće i sedativno  dejstvo na psihičke funkcije u toku konzumiranja i dok traje efekat duhana; osoba je opuštena, zadovoljna i dobrog raspoloženja.

Duževremenom konzumacijom nargile, razvija se psihička zavisnost, a  prestanak djelovanja  supstance izaziva različite simptome, kao što su glavobolja, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost koja može preći u agresivnost, neraspoloženje koje može ići do depresivnih reakcija, te  gubitak volje i smanjenje  opće funkcionalnosti. Nerijetko osobe koje  konzumiraju nargilu imaju i neke primarne poremečaje ličnosti čime se  zdravstveno stanje u slučaju razvijanja bolesti dodatno komplikuje.

Razlozi koji idu  protiv uzimanja nargile su slijedeći: nekonstruktivno trošenje vremena  u osjetljivom dobu života, neprihvatljiv model ponašanja, razvijanje loše navike koja može preći u ovisnost, čime su štete za zdravlje  manifestne, a posljedice ponekad i trajne.

Počeci uzimanja duhana, marihuane, u zadnje vrijeme nargile, pa i alkohola su obično vezani za rano adolescentno doba (12-15 g.), sa tendencom pomicanja prema ranijem dobu života (11-13 g.)., prema posljednjim izvještajima SZO.

Važno je naglasiti da uvijek postoji mogućnost zloupotrebe nargile u smislu dodavanja različitih psihoaktivnih supstanci, uključujući i ilegalne droge, kao što su preparati kanabisa, psihostimulansi ili neke nove droge (tzv. „high legals”), koje  ponekad nije moguće ni identificirati. Štetne posljedice po zdravlje konzumenata nargile sa ovakvim sadržajima  su još više izražene.

Osnovni sastav nargile je  duhan, zato je treba zabraniti maloljetnim licima, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, čime bi se djelimično smanjile zdravstvene štete kod mladih.

Obzirom da, prema postoječoj legislativi, nargila nije svrstana u  zabranjeno sredstvo za upotrebu, a posebno za maloljetne osobe, kao što je to slučaj sa alkoholom i duhanskim prerađevinama, sadržaj nargile ne podliježe obaveznoj kontroli nadležnih inspekcijskih službi.

Zbog toga je neophodno što prije pravno regulisati oblast primjene nargile, kako u smislu  određivanja starosne dobi konzumenata, tako i sadržaja nargile, te definisanja sankcija za prekršitelje takvih zakonskih propisa.

U Zavodu se do sada nismo susretali sa osobama koje su razvile ovisnost zbog upotrebe nargile, ali svakodnevno, u radu sa pacijentima, posebno u našim savjetovalištima, imamo saznanja o masovnoj upotrebi nargile među mladima.

U vezi sa učestalim upitima medija oko tzv. nove droge koja izaziva epileptičke napade obaviještavamo javnost i medije da u JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo u proteklom periodu nije bilo osoba koje su imale epileptički napad zbog efekata „nepoznate droge“. Također nam nije poznato da se bilo kakva nova psihoaktivna supstanca sa takvim karakteristikama pojavila na BH ilegalnom tržištu.

U većini zemalja EU postoji razvijen „Sistem ranog upozoravnja“ (Early Warning System), koji se finansira iz državnog budžeta, kojim se na brži način „otkrivaju“ nove ilegalne droge. U BiH. Kao i u zemljama u okruženju takav sistem ne postoji. Također problem otkrivanja sastava novih supstanci, koje se proizvode u ilegalnim laboratorijama,  je veoma zahtjevan, a ponekad uopće nije moguće ni otkriti o kojoj hemijskoj supstanci se radi, a najčešće je u pitanju mješavina više raznih  supstanci koje se u postoječim laboratorijama ne mogu  identificirati, jer aparati nisu programirani za takvu supstancu.

BiH je članica Europskog  monitoring centra za droge i ovisnost o drogama (EMCDDA – European Monitoring Centar for Drug and Drug Addiction) od 2008. god., a od 2009. godine je obavezna da dostavlja Pregled stanja  u zemlji vezan za ovisnosti (Country Overview) i Godišnje izvještaje (Annual Report) o kretanju morbiditeta i mortaliteta, putem Ekspertne multiprofesionalne grupe, uz koordinaciju Ministarstva za civilne poslove BiH (MCP)  i Min. sigurnosti/bezbjednosti  BiH. Posljednji  izvještaj možete naći na web strani EMCDDA, na bosanskom i engleskom jeziku, a u kojem se možete informisati o epidemiološkim podacima.

http://www.emcdda.europa.eu/html.cfm/index222992HR.html#ref

Prema izvještaju EMCDDA  za 2013., u Europi je otkriveno 81 nova supstanca, od kojih je 30 nepoznatog sastava, 29 iz grupe sintetskih kanabinoida,a  13 supstituenti za phentylamine.

Važno je znati da se veliki broj „novih supstanci“  već koriste kao legalni lijekovi, dok su neke u kategoriji “high legals” – supstanci koje imaju psihoaktivna svojstva a u prodaji se nalaze kao “dodatak ishrani, biljna hrana, supstanca u istraživanju” i sl. čime proizvođači izbjegavaju zakonom propisan proces stavljanja nekog lijeka/proizvoda u promet radi ostvarivanja profita.

Navedene supstance kao i posve nepoznate koje se nađu na ilegalnom tržištu, se mogu miješati međusobno ili sa legalnim lijekovima i na taj način zloupotrebljavati u smislu nedozvoljenog korištenja, čime se nanose različite zdravstvene štete uz pojavu neočekivanih i nepredvidivih simptoma, kao što je u ovom trenutku slučaj sa “novom drogom” koja izaziva epileptičke napade.

Na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH (“Službene novine FBiH”, broj 46/10), i  Odluke Skupštine Kantona Sarajevo o preuzimanju prava  i obaveza osnivača i usklađivanju organizacije i poslovanja JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, došlo do preregistracije Ustanove i izmjene dosadašnjeg naziva ustanove  JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo u naziv koji sada glasi:

JU ZAVOD ZA BOLESTI OVISNOSTI KANTONA SARAJEVO.