Javni konkurs za prijem neuropsihijatra/psihijatra
Javni oglas za izbor i imenovanje direktora
Konkurs za prijem specijalizanta
Konkurs za prijem specijalizanta
Posjeta osoblja Psihijatrijske bolnice Jagomir
Predstavnici JU Psihijatrijske bolnice Kantona Sarajevo, predvođeni direktorom Dr Muhamedom Ahmićem, posjetili su, u četvrtak, 8. Septembra 2016. god., JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo u Jagomiru.
Direktorica Zavoda, Doc. dr sci med. Nermana Mehić-Basara sa saradnicima, poslije kraćeg istorijata, upoznala je goste sa prostorom i kapacitetima novoizgrađenog objekta Zavoda, naglasivši da tradicionalno dobra stručna saradnja ove dvije ustanove, koja postoji od 1977. godine, nikada nije dovedena u pitanje, čak i u najteža ratna vremena, a da će se nastaviti u budućnosti, u duhu uzajamnog uvažavanja i dobrih kolegijalnih odnosa.
Ljetna škola u saradnji sa Northwestern University Chicago USA
U periodu od 18.07 do 12.08 2016. u Sarajevu je održana Ljetna škola „Comparative Public Health: Serbia and Bosnia and Herzegovina ‒ International Program Development (IPD)“ u saradnji sa Northwestern University, SAD i Univerziteta u Sarajevu.
Medicinski fakultet, glavni partner koordinator, Filozofski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija kao članice Univerziteta u Sarajevu i Northwestern University (Evanston, Illinois, USA) su realizirali Ljetnu školu Projekta pod nazivom „Comparative Public Health: Serbia and Bosnia and Herzegovina ‒ International Program Development (IPD)“.
Kao jedan od partnera u realizaciji učestvovao je i Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.
“Northwestern’s Comparative Public Health: Serbia and Bosnia-Herzegovina program” obuhvata osnove sistema zdravsta i zdravstvene politike u bivšoj Jugoslaviji i specifične izazove javnog zdravstva u post-socijalističkom i post-konfliktnom društvu. Kursevi će omogućiti da studenti razvijaju mogućnost nijansiranja i poređenja novije istorijske i relevantne socijalne, društvene i političke odrednice zdravstva u regiji.
VIše informacija o programu možete pronaći na:
http://www.mf.unsa.ba/index.php/novosti-medjunarodna-saradnja/655-ljetna-skola-comparative-public-health
Izložba kreativnih radova pacijenta
Dana 02.05.2016 godine upriličena je “Izložba kreativnih radova pacijenta, nastalih u okviru Okupacione terapije” u prostorijama novog objekta Zavoda u Jagomiru.
Izložba je organizirana kao dio programa obilježavanja DANA KANTONA SARAJEVO 2-9 maja i obuhvatila je preko 100 radova u raznim tehnikama.
Samoj izložbi su prisustvovali predstavnici Ministarstva Zdravstva KS, Zavoda za izgradnju KS, izvođača radova i predstavnika Zavoda za bolesti ovisnosti KS.
Zdravstvene posljedice primjene nargile
Nargila, šiša (shisha), hookah, ili hubbly-bubbly je orijentalna vodena lula, koja ima dugačko savitljivo crijevo putem kojeg do konzumenta dolazi ohlađen duhanski dim koji je aromatiziran dodatkom nekog suhog voća ili aromama nekih biljaka. Vjeruje se da je nargila izvorno nastala u Indiji, a poslije prenesena u arapske zemlje i Tursku. Koristi se kao sredstvo za uživanje i relaksaciju.
Sva dosadašnja istraživanja o uticaju nargile na zdravlje ljudi, izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje ljudi, najviše na pluća i mozak (respiratorni sistem i centralni nervni sistem), pogotovo ako se nargila uzima često ili redovno.Shodno tome, štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni, obzirom da se radi o osobama koje su u razvojnom dobu, a uporište u tome se nalazi i u važečim zakonskim propisima, kojim se maloljetnim osobama zabranjuje upotreba legalnih psihoaktivnih supstanci (duhan, alkohol), dok su ilegalne droge svakako zabranjene.
Zdravstvene štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i karbon monoksida koji je prisutan kod pušenja nargile u značajno većoj količini od količine koja se apsorbuje pušenjem obične cigarete duhana.
Štete na plućima se ogledaju u proširenju plućnih alveola (osnovnih funkcionalnih jedinica procesa disanja), smanjenju elastičnosti njihovih zidova zbog čega dolazi do dužeg zadržavanja štetnih produkata duhana, te smanjene funkcionalnosti plućnog tkiva zbog umanjene ventilacione sposobnosti. Zbog ovog su moguće alergijske reakcije i/ili upalna stanja pluća koja se manifestuju povišenom temperaturom, otežanim disanjem (dispnoa), kašljanjem, malaksalošću, gubitkom apetita i sl. Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile može biti hronični bronhitis ili ponavljane upale pluća uz neminovni gubitak imuniteta, što je odlična “podloga” za različite mikroorganizme, a posebno bacil tuberkuloze.
Nargila ima stimulativno, relaksirajuće i sedativno dejstvo na psihičke funkcije u toku konzumiranja i dok traje efekat duhana; osoba je opuštena, zadovoljna i dobrog raspoloženja.
Duževremenom konzumacijom nargile, razvija se psihička zavisnost, a prestanak djelovanja supstance izaziva različite simptome, kao što su glavobolja, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost koja može preći u agresivnost, neraspoloženje koje može ići do depresivnih reakcija, te gubitak volje i smanjenje opće funkcionalnosti. Nerijetko osobe koje konzumiraju nargilu imaju i neke primarne poremečaje ličnosti čime se zdravstveno stanje u slučaju razvijanja bolesti dodatno komplikuje.
Razlozi koji idu protiv uzimanja nargile su slijedeći: nekonstruktivno trošenje vremena u osjetljivom dobu života, neprihvatljiv model ponašanja, razvijanje loše navike koja može preći u ovisnost, čime su štete za zdravlje manifestne, a posljedice ponekad i trajne.
Počeci uzimanja duhana, marihuane, u zadnje vrijeme nargile, pa i alkohola su obično vezani za rano adolescentno doba (12-15 g.), sa tendencom pomicanja prema ranijem dobu života (11-13 g.)., prema posljednjim izvještajima SZO.
Važno je naglasiti da uvijek postoji mogućnost zloupotrebe nargile u smislu dodavanja različitih psihoaktivnih supstanci, uključujući i ilegalne droge, kao što su preparati kanabisa, psihostimulansi ili neke nove droge (tzv. „high legals”), koje ponekad nije moguće ni identificirati. Štetne posljedice po zdravlje konzumenata nargile sa ovakvim sadržajima su još više izražene.
Osnovni sastav nargile je duhan, zato je treba zabraniti maloljetnim licima, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, čime bi se djelimično smanjile zdravstvene štete kod mladih.
Obzirom da, prema postoječoj legislativi, nargila nije svrstana u zabranjeno sredstvo za upotrebu, a posebno za maloljetne osobe, kao što je to slučaj sa alkoholom i duhanskim prerađevinama, sadržaj nargile ne podliježe obaveznoj kontroli nadležnih inspekcijskih službi.
Zbog toga je neophodno što prije pravno regulisati oblast primjene nargile, kako u smislu određivanja starosne dobi konzumenata, tako i sadržaja nargile, te definisanja sankcija za prekršitelje takvih zakonskih propisa.
U Zavodu se do sada nismo susretali sa osobama koje su razvile ovisnost zbog upotrebe nargile, ali svakodnevno, u radu sa pacijentima, posebno u našim savjetovalištima, imamo saznanja o masovnoj upotrebi nargile među mladima.
“Nova droga” koja izaziva epileptičke napade Izjava za medije
U vezi sa učestalim upitima medija oko tzv. nove droge koja izaziva epileptičke napade obaviještavamo javnost i medije da u JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo u proteklom periodu nije bilo osoba koje su imale epileptički napad zbog efekata „nepoznate droge“. Također nam nije poznato da se bilo kakva nova psihoaktivna supstanca sa takvim karakteristikama pojavila na BH ilegalnom tržištu.
U većini zemalja EU postoji razvijen „Sistem ranog upozoravnja“ (Early Warning System), koji se finansira iz državnog budžeta, kojim se na brži način „otkrivaju“ nove ilegalne droge. U BiH. Kao i u zemljama u okruženju takav sistem ne postoji. Također problem otkrivanja sastava novih supstanci, koje se proizvode u ilegalnim laboratorijama, je veoma zahtjevan, a ponekad uopće nije moguće ni otkriti o kojoj hemijskoj supstanci se radi, a najčešće je u pitanju mješavina više raznih supstanci koje se u postoječim laboratorijama ne mogu identificirati, jer aparati nisu programirani za takvu supstancu.
BiH je članica Europskog monitoring centra za droge i ovisnost o drogama (EMCDDA – European Monitoring Centar for Drug and Drug Addiction) od 2008. god., a od 2009. godine je obavezna da dostavlja Pregled stanja u zemlji vezan za ovisnosti (Country Overview) i Godišnje izvještaje (Annual Report) o kretanju morbiditeta i mortaliteta, putem Ekspertne multiprofesionalne grupe, uz koordinaciju Ministarstva za civilne poslove BiH (MCP) i Min. sigurnosti/bezbjednosti BiH. Posljednji izvještaj možete naći na web strani EMCDDA, na bosanskom i engleskom jeziku, a u kojem se možete informisati o epidemiološkim podacima.
http://www.emcdda.europa.eu/html.cfm/index222992HR.html#ref
Prema izvještaju EMCDDA za 2013., u Europi je otkriveno 81 nova supstanca, od kojih je 30 nepoznatog sastava, 29 iz grupe sintetskih kanabinoida,a 13 supstituenti za phentylamine.
Važno je znati da se veliki broj „novih supstanci“ već koriste kao legalni lijekovi, dok su neke u kategoriji “high legals” – supstanci koje imaju psihoaktivna svojstva a u prodaji se nalaze kao “dodatak ishrani, biljna hrana, supstanca u istraživanju” i sl. čime proizvođači izbjegavaju zakonom propisan proces stavljanja nekog lijeka/proizvoda u promet radi ostvarivanja profita.
Navedene supstance kao i posve nepoznate koje se nađu na ilegalnom tržištu, se mogu miješati međusobno ili sa legalnim lijekovima i na taj način zloupotrebljavati u smislu nedozvoljenog korištenja, čime se nanose različite zdravstvene štete uz pojavu neočekivanih i nepredvidivih simptoma, kao što je u ovom trenutku slučaj sa “novom drogom” koja izaziva epileptičke napade.