Misija OSCE-a u Crnoj Gori , u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, organizovali su u dvodnevcni regionalni sastanak, na temu novih psihoaktivnih supstanci (NPS), kao globalnom izazovu i prijetnji po sigurnost i zdravlje ljudi.<\/p>\n

Skupu je prisustvovalo oko 40 predstavnika dr\u017eavnih institucija i nevladinih organizacija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije, kao i predstavnici Europskog monitoring centra za pra\u0107enje droga i zavisnosti (EMCDDA), Organizacije za europsku bezbjednost i saradnju (OSCE) i Ureda Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC)-a.<\/p>\n

Delegaciju Bosne i Hercegovine predstavljali su gosp. Ognjen Zeki\u0107, \u0161ef Odsjeka za suzbijanje opojnih droga u Ministarstvu bezbjednosti BiH, Doc, dr sci med. Nermana Mehi\u0107-Basara, imenovana ispred Ministarstva zdravstva Federacije BiH i gosp. Ilija Plav\u0161a, ispred Ministarstva unutra\u0161njih poslova Republike Srpske, \u010dlan Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga RS.<\/p>\n

Sva tri \u010dlana delegacije su imali priliku da prezentiraju stanje vezano za oblast politike i strategije koja se ti\u010de droga kao i temu vezanu za nove psihoaktivne supstance.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina jo\u0161 nije uspostavila Sistem ranog upozoravanja na NPS, ali po\u0161tuje smjernice nove Deklaracije u smislu obaveze prijavljivanja svake nove droge ka europskim partnerima (EMCDDA, EUROPOL, UNODC, INTERPOL i dr.) i distribuiranja informacije o NPS koju dobije izvana ka institucijama BiH. U zadnje dvije godine u BiH su otkrivene 2 NPS, a imali smo saznanje za 29 NPS i 2 prekurzora. 2016. god, formirana je Radna grupa za dopunu Liste zabranjenih droga, koja je dostavila prijedlog za dopunu Liste zabranjenih droga, Savjetu ministara BiH.<\/p>\n

Predstavnici navedenih zemalja govorili su o koracima koji se \u010dine na uspostavljanju Sistema ranog upozoravanja (EWS) na pojavu novih psihoaktivnih supstanci, preprekama i problemima iz \u010dega je bilo jasno da postoje zna\u010dajne razlike me\u0111u zemljama u regiji.<\/p>\n

Predstavnik UNODC, gosp. Milo\u0161 Stojanovi\u0107, izvijestio je prisutne da je do sada prijavljeno ukupno 899 NPS iz 150 zemalja, pri \u010demu je 40-ak otkriveno od 2018. do danas.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o nemedicisnkim sintetskim kanabinoidima, opioidima i benzodiazepinima, koji se mogu na\u010di u prodaji kao osvje\u017eiva\u010di prostora, kupke, \u010dajevi, biljna hrana ili hrana za \u017eivotinje, po povoljnim cijenama, a sve se vi\u0161e koristi on-line kupovina.<\/p>\n

Problemi koji su nagla\u0161eni u vezi s NPS su prije svega \u0161tetni uticaj na zdravlje ljudi, nedovoljno poznat hemijski sastav novih droga, veliki broj intoksikacija sa smrtnim ishodom, trend ubrzanog porasta broja novih supstanci, ilegalna trgovina te veoma spor proces stavljanja NPS na listu zabranjenih psihotropnih supstanci u svim zemljama.<\/p>\n

Me\u0111unarodni regulatorni okvir za kontrolu droga poti\u010de jo\u0161 iz 1961. god., kada je usvojena Konvencija o narkoti\u010dkim drogama, koja je propisala set mjera kao odgovor na pojavu medicinskih sredstava koja se zloupotrebljavaju.<\/p>\n

Najnovija Deklaracija o NPS iz 2015. godine, koju je usvojio Ministarski savjet EU, obavezao je sve \u010dlanice EU ali i kandidatske zemlje koje su na putu pridru\u017eivanju EU, da se uklju\u010de u dono\u0161enje nacionalnih planova za otkrivanje i identificiranje NPS i da u skladu s vlastitim mogu\u0107nostima, \u0161to prije uspostave Sistem ranog upozorenja na NPS – Early Warning System.<\/p>\n