JU ZAVOD ZA BOLESTI OVISNOSTI KANTONA SARAJEVO
Sarajevo, 20.04.2020. godine
POSTUPANJE S OVISNICIMA O ALKOHOLU I DROGAMA U VREMENU COVID-19
Razmjere pandemije virusom SARS-CoV2 su bile neočekivane za sve ljude, kako za državne vlasti i zdravstvene profesionalce, tako i za osobe koje konzumiraju razne psihoaktivne supstance ili već imaju simptome razvijene bolesti ovisnosti. Zatečeni iznenadnim porastom broja oboljelih od COVID-a, svaki zdravstveni sistem je nalazio vlastita rješenja u namjeri da omogući tretman najugroženijim ovisnicima, uz najmanje rizike za inficiranje svih aktera u pružanju takvih usluga.
Ovisnost o psihoaktivnim supstancama spada u kategoriju hroničnih bolesti mozga s visokom vjerovatnoćom za pojavu recidiva bolesti. Pored toga, ovisnici većinom imaju još neku somatsku ili psihičku bolest, što dodatno povećava rizik od komplikacija pogoršanja bolesti i inficiranja aktuelnim virusom.
To je zato što u stanju komorbiditeta, osoba već ima kompromitovan imunitet, koji predstavlja odličnu podlogu virusu, koji onda ima veće mogućnosti za nesmetano naseljavanje i osvajanje organizma.
Prema preporukama Britanskog kraljevskog psihijatrijskog društva (RCPscyh), „osobe s istorijom problematičnog uzimanja droga imaju značajno veću prevalencu hroničnih respiratornih bolesti (astme i hronične opstruktivne bolesti pluća- HOBP) od opće populacije“, što je razumljivo s obzirom na njihovu sklonost pušenju preparata kanabisa (hašiš i marihuana) kao i duhanskih prerađevina, koji vremenom dovode do značajnih oštećenja sluznice plućnih puteva a posljedično i smetnji funkcije disanja.
Drugi važan riziko faktor za ovisnike, svakako je fenomen njihove stigmatizacije, koja je prateća pojava bolesti ovisnosti uopće, što ovisnicima u vremenu COVID-19 dodatno otežava pristup zdravstvenim službama. Ne treba zaboraviti da se i osobe koje su pod sumnjom da su zaražene korona virusom stigmatiziraju, dok je osoba s dijagnozom COVID-a ekstremno stigmatizirana i izolirana, što dodatno usložnjava ukupno stanje i otvara pitanja ljudskih prava i sloboda.
Također, opće mjere zaštite koje su proizašle iz naredbi i uputstava nadležnih vlasti, s ciljem preveniranja transmisije virusa sa bolesnih na zdrave ljude, za ovisnike kao i sve hronične bolesnike, predstavljaju veliki problem u smislu da mogu uticati na pogoršanje osnovne bolesti. Za ovisnike to može značiti pojavu apstinencijalne krize sa potenciranjem simptoma anksioznosti, depresije, poremećaja sna i apetita ili manifestni poremećaj ponašanja u smislu nemogućnosti kontrole impulsa i nagona, sklonost ka konfliktima i agresivne ispade, te sklonost samopovređivanju i suicidalnim tendencama.
Krajnji rezultat navedenih problema, a ujedno i najteža komplikacija svakako je recidiv bolesti, odnosno ponovno uzimanje alkohola ili droga koje vodi u stanje intoksikacije i/ili čak overdoze.
Navedene mjere ograničenja kretanja, policijski sat, komplikovan način pristupa zdravstvenim službama, uz već prisutnu stigmatizaciju, sigurno doprinose drugačijem traumatskom odgovoru ovisnika na pandemiju, u odnosu na zdrave ljude, od kojih većina ima normalan odgovor na nenormalno stanje. S tim u vezi, proces prilagođavanja ovisnika na ovu situaciju je teži, personaliziran i nerijetko socijalno neprihvatljiv.
Iz toga proizlazi i potreba za posebnim mjerama zaštite ovisnika u vrijeme pandemije, a posebno opijatskih ovisnika koji su u programu opijatske supstitucijske terapije, koje su modificirane i usklađene s preporukama i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Svjetskog Udruženja za dualne dijagnoze (WARD), Europskog monitoring centra za droge i ovisnosti (EMCDDA) kao i Europskog Udruženja za tretman opijatskih ovisnika (EUROPAD)
Preporuke i uputstva za zdravstvenu zaštitu opijatskih ovisnika u OST programu
- Održati kontakt s pacijentom po svaku cijenu (direktni, putem telefona/mobitela, društevnih mreža ili elektronski)
- Uspostaviti službu za pomoć i uvijek biti dostupan
- Relaksirati podjelu terapije metadona u smislu uvođenja povlastica (na sedam ili 14 dana, a u pojedinačnim slučajevima i na tri nedelje)
- Za pacijente koji su u OST programu Buprenorfina ili Buprenorfin/Naloxona, propisivati recepte na 14 dana, odnosno na 21 dan (za one koji su duže vrijeme stabilni)
- Dati precizna uputstva, usmena i pismena, uz provođenje mjera samozaštite (obezbjediti zaštitnu opremu, maske i rukavice za pacijente, kada dolaze po terapiju)
- Pacijentima u apstinencijalnoj krizi omogućiti parenteralnu terapiju u zdravstvenoj ustanovi, uz poštivanje mjera zaštite i samozaštite.
- Ovisnicima kojima je određena mjera kućne samoizolacije zbog pozitivnosti korona testa, obezbjediti terapiju na kućnu adresu putem mobilnog zdravstvenog tima ustanove
- Za ovisnike koji su zbog COVID-a smješteni u bolnički izolatorij ili karanten obezbjediti stalnu terapiju i o tome upoznati osoblje zdravstvene službe/ustanove koja je nadležna za njegovo liječenje
Preporuke i uputstva za zdravstvenu zaštitu ovisnika u akutnim stanjima
- Ovisniku koji je u stanju akutne intoksikacije alkoholom ili drugom psihoaktivnom supstancom, obezbjediti zdravstvenu uslugu u trijažnom punktu bez odlaganja, uz propisane mjere zaštite i samozaštite pacijenta i osoblja
- Po mogućnosti uzeti epidemiološku anamnezu i popuniti Epidemiološki upitnik
- Primjeniti detoksikacionu terapiju i provesti opservaciju u trajanju od 8 do 12h uz praćenje vitalnih parametara, a ako potreba nalaže najduže do 24h
- Nakon stabilizacije i završene detoksikacije, otpustiti pacijenta s preporukom da se javi na kontrolu prema procjeni ordinarijusa.
Preporuke i uputstva za hospitalni tretman ovisnika
- Hospitalni tretman novih ovisnika ili već registriranih ovisnika u vrijeme pandemije se uglavnom odlaže, osim u slučaju posebnih indikacija.
- Indikacije za hospitalni tretman su: teška apstienencijalna kriza, psihotična dekompenzacija i stanja poslije intoskikacija ili overdoza.
- U pripremi za hospitalni tretman, primjenjuje se uobičajena procedura, koja je definisana AKAZ standardima
- Koordinator ustanove kontaktira doktora porodične/obiteljske medicine radi upoznavanja s odlukom stručnog tima za hospitalni tretman pacijenta
- Prije realizacije hospitalizacije, pacijent je obavezan da se testira na koronavirus.
- Na hospitalni tretman se primaju samo pacijenti koji su na testiranju bili negativni
I ovim putem ohrabrujemo sve pacijente kao i osobe koje imaju problema sa upotrebom alkohola i droga, da se jave nadležnim centrima za tretman ovisnika ili centrima za mentalno zdravlje, radi savjeta i pomoći u prevazilaženju psihičkih tegoba koje sada imaju.
Imperativni cilj svake zdravstvene službe za liječenje ovisnika je prevencija recidiva i pogoršanja osnovne bolesti, čime se posredno smanjuju i rizici od zaražavanja virusom SARS-CoV2.
Direktorica Zavoda
Doc. dr sci med. Nermana Mehić-Basara